Također je važno naglasiti da je PR kampanja proces koji traje i koji je interkativan; koji daje informacije i odgovara na upite javnosti, a istovremeno osluškuje kako ta ista javnost „diše“ i pronalazi nove momente koje može iskoristiti. Zato je važan pravi tajming, odnosno pravodobnost.

Ponekad odnosi s javnošću ovise o aktualnim okolnostima, globalno i lokalno. Zato je važno da je PRovac dobro informiran i da razmišlja „novinarski“- da razmišlja iz perspektive novinara. Ako vidite da je aktualno nešto o čem vi ili vaša kompanija znate puno, kontaktirajte novinare i ponudite im vaše viđenje situacije.

Prema vlastitim iskustvima i iskustvima kolega, jedan od velikih problema s kojim se PRovci susreću je postojanje hijerarhije u poslovnom sustavu koji, gotovo u pravilu, uzrokuje kašnjenje. Mnoge dobre PR akcije koje nastanu analizom aktualnog stanja u svijetu ili državi, osluškivanjem javnosti i pronalaskom neiskorištenog medijskog prostora, a trebaju se ad hoc odraditi, zapnu negdje u bespućima administracije.

Ako svaka planirana informacija za objavu, ideja ili materijal trebaju biti odobreni od strane nadređenih ili uprave (do kojij je vrlo teško doći zbog brojnih obaveza), zaboravite osluškivanje javnosti. Ako ne možete odlučiti u roku od pola sata što biste mogli plasirati medijima, zaboravite. Jer trebat će vam još vremena za produkciju materijala, distribuciju…A onda će već biti kasno.

Ako osoba zadužena za odnose s javnošću nema slobodu raditi samostalno i donositi odluke prema vlastitom nahođenju, onda možete biti sigurni da će mnogo medijskog prostora jednostavno otići u vjetar. Ili možda konkurentu.

Dobra, profesionalna i učinkovita korisnička služba IZUZETNO je važna za sve one tvrtke koje pružaju usluge. Zašto? Zato što smo mi, korisnici te iste usluge, vrlo militantni, nervozni i frustrirani kada prestane funkcionirati ono što plaćamo. A što kada mi ostajemo tako militantni i frustrirani jer nam korisnička služba ne pomaže i ne rješava naše probleme? Mi pišemo hate mailove. Žalimo se. Pričamo svojim prijateljima, rodbini, poznanicima. Pišemo i šaljemo mailove na sve živuće i neživuće mail adrese koje imamo u svom adresaru. Jedan klik i vrlo precizna, konkretna i loša reklama odlazi u bespuća interneta koja će se dalje forwardirati u nedogled. A onda takvi mailovi dođu istim putevima i do novinara. Pa onda imamo nešto što se zove krizni PR.

Sjetite se maila koji kojeg je napisao nezadovoljni korisnik MAXAdsl usluge. Pa je bio i slučaj MAXTVa. Pa ne znam čega sve ne iz THT grupacije. Koliko su takvi frustritrajući mailovi loša reklama? Ovisi kako se uzme. Korporacije možda smatraju kako su takvi hate mailovi bezveze, no sve više ljudi koristi internet za informiranje o proizvodima. I što se onda dogodi ako tvrtka nema SEO šamana koji je nabrijao najbolje linkove na vrh pretraživanja? Onda vaš proizvod u Google searchu bude vezan uz nekog ljutog i frustriranog korisnika s lošim iskustvom. Zar želite da vaš proizvod oglašava netko tko njime izrazito nije zadovoljan?

Ne tako davno pokušala sam zatvoriti bankovni račun preminule osobe. Nakon što su me u banci krivo informirali, dobrano izvozali, tretirali me kao da sam slaboumna i kao da nemam pametnija posla, sjela sam i u 5 minuta napisala hate mail koje sam odaslala na sve, sve, sve koje znam. I čudom čudnim, odjednom mi se javila voditeljica poslovnice koja mi je rezervirala termin (yep, you got that right) u kojem smo u ravno 5 minuta napravile što smo trebale pri prvom odlasku u banku. I sad se pitam – treba li to jednoj banci? Treba li joj negativan word of mouth, treba li joj negativna reklama? Očito da da, jer tvrtke još shvaćaju da su korisnici tu zbog njih, a ne obratno.

Dobra korisnička služba je poput diskretnog konobara u restoranu – uvijek na usluzi, ne vidite ga, a opet – na vašem se stolu brzo nađe sve ono što vam treba. Nabrojat ću par stvari koje su jako važnke kod korisničke službe:

• Korisnik je bog – i vi ste tu zbog njega. NE OBRATNO. Od njega živite i tretirajte ga kako biste voljeli da on, u obrnutom slučaju, tretira vas. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Korisnik=bog. Get it?

• 24/7 dostupnost – Ako imate specifičan proizvod koji mora funkcionirati u bilo koje doba dana ili noći, imajte korisničku službu koja to prati.

• Obučite zaposlenike – zaposlite ljude koji su smireni, elokventni i ugodna glasa. Ne treba vam neko piskutavo čeljade koje ima osobine petarde.

• Informirajte zaposlenike – zaposlenici u korisničkoj službi moraju u bilo koje doba dana i noći znati sve o proizvodu/usluzi. I kad kažem sve, onda mislim SVE. Ne puštajte zaposlenike „van“ prema korisnicima dok ne budu sve informacije znali kao tablicu množenja.

• Ne ignorirajte kanale zaprimanja – ako ste ponudili SMS help službu, email, telefone, facebook, twitter kao kanale kroz koje primate pritužbe, odgovarate na upite ili rješavate probleme, onda se bavite svima njima. I ako se radi o pisanom obliku, imajte bar neki automatski odgovor kojime ćete pokazati da ste zaprimili njihove upite i da ćete ih riješiti u dogledno vrijeme.

• Ne zaboravljajte na pritužbe – nemojte se pravit blesavi i misliti „Ma prestat će zvat nakon što ga mjesec dana ignoriramo“. Neće. Napisat će hate mail ili će doći u prostor gdje ste smješteni i uz pomoć svog prijatelja revolvera jako brzo riješit svoju situaciju.

• “Oprostite” nije riječ od koje ćete umrijet na licu mjesta – ponekad ćete se morati ispričati i priznati pogrešku. Big deal. Bolje da zadržite korisnika kod sebe i vratite svoj kredibilitet nego da on ide okolo i pljuje po vama.

Mene u Amexu tretiraju nice, pa čak i kada ne mogu pozitivno odgovoriti na moje upite. I zato ne idem drugim kartičarima, iako shvaćam da bi mi te kombinacije potencijalno bile bolje. Oni su moji, ja njihova i to je to.

Ta situacija da dobijemo jako puno – koja uključuje reakciju, velik broj broj klikova, pozitivan odaziv, pozitivan osjećaj kod korisnika koji sami sudjeluju u distribuciji marterijala zove se viralni marketing. Znači, umjesto da trošite sumanute količine novaca i energije na osmišljavanje, produkciju i distribuciju oglasa, pustite korisnike da rade za vas. Viralni marketing se zove viralni jer se šiti poput virusa – svi koji dobiju vaš video/sliku/zvuk žele ga podijeliti s drugima. Zašto je tome tako? Zašto što im je zabavan i kul.

Evo nekoliko smjernica koje govore kako bi viralna kampanja trebala izgledati:

1. P(r)obudite osjećaje.

Pobudite zanimanje, osjećaje, strast, smijeh, čuđenje, zgražanje ako treba, ali pobudite osjećaje koje će motivirati korisnike da proslijede materijale dalje, da ih dijele, kometiraju, pitaju se. Emocionalna involviranost najvažnija je u viralnom marketingu i bez nje nema uspješne kampanje.

2. Probajte se maksimalno odmaknuti od tipa oglasa kakve inače radite – napravite nešto neočekivano, nešto što se nikad ne bi vezalo uz vas, vaš brand ili proizvod. Kreirajte priču o osjećaju koji nastaje kad koristite brand/proizvod, ne fokusirajte se na njega samoga. Budite dovoljno „ludi“ da napravite nešto nepredviđeno i što će biti zanimljivo vašim korisnicima.

3. Nikako nemojte kopirati već postojeće kampanje, korisnici nisu niti slijepi niti glupi, podcjenjivanje njih moglo bi vam donijeti više štete nego koristi.

4. Osigurajte jednostavnost…

KISS – Keep it simple and stupid! Ne maltretirajte korisnike raznoranzim registracijama, posebnim softverima koje moraju „skinuti“ da bi pogledali materijal, dajte svima priliku da jednostavno pristupe vašem sadržaju i proslijede ga.

Navest ću par kampanja koje su bile zanimljive i uspješne:

1. Burger King:

Pile koje radi sve što želite (probajte ga pitat da radi SVE što vam padne napamet)

http://www.bk.com/en/us/campaigns/subservient-chicken.html  

2. Ray Ban kameleon

http://www.youtube.com/watch?v=KMT1FLzEn9I

 3. Kapmanja za zaštitu biciklista u prometu

http://www.youtube.com/watch?v=Ahg6qcgoay4

 4. Surfanje na jezeru (moj favorit)

http://www.youtube.com/watch?v=6xfBNxNds0Q

Pustite mašti na volju, odbacite sve ograde koje vas koče i na posao.

Potrebno je objektivno procijeniti kada je za neku vijest ili zbivanje potrebno napisati objavu za medije i distriburati je medijima, a kada je osobnim kontaktom (mailom ili telefonom) komunicirati određenim novinarima. Zašto je to važno? Zato što nisu sve informacije koje želite dostaviti javnosti jednako važne, zato što je medijski prostor ponekad vrlo često zagušen, zato što novinari dnevno dobiju barem desetak službenih priopćenja za javnost ili različitih korporativnih informacija. Jako je važno „poznavati“ novinare kojima šaljete svoje objave i vijesti, važno je znati što je njima zanimljivo, važno je znati što je zanimljivo njihovim urednicima. Ponekad će univerzalna objava za medije (koju ćete distribuirati svim medijima) biti objavljena za vas nezadovoljavjućem postotku, a ponekad će njena prilagodba novinarskom interesu ili mediju biti pun pogodak. Iz tog je razloga važno da znate što motivira ljude kojima šaljete svoje materijale.

Novinari će vam biti zahvalni ukoliko im pomognete da odrade svoj posao kvalitetno i brzo. Također, ukoliko gajite dobre odnose moći ćete im predlagati teme koje će njima pružiti dobar sadržaj, a vama promociju za tvrtku. Zato je važno da se vaš PR posao ne svodi na kreiranje objava za medije koje dva puta mjesečno pošaljete svim novinarima u bazi, a poslije se čudite kako je postotak objave slab. Ponekad je dovoljan telefonski poziv koji će brzo informirati novinara i kojem ćete zatim dostaviti tražene informacije.

Konstanto slanje objava bez ikakvog kontakta i povratne informacije o tome što zanima novinara/urednika dovodi do toga da će vaše objave novinar „objaviti“ jednim pristiskom na tipku „delete“.

op. a.  Znam da pretjerujem s ovim fotografijama mačaka, ali ne mogu odoljeti kada tako dobro prikazuju što želim reći

Društvena odgovornost poduzeća ili tvrtki svakako povlači za sobom i odnose s javnošću. Naravno, svi želimo da se o našim tvrtkama u medijima piše pohvalno i upravo je uključivanje u pomoć zajednici jedan od „lakših“ načina kako to učiniti. Mnoge velike tvrtke u Hrvatskoj potpomažu razne udruge, domove za nezbrinutu djecu, bolnice i slično. Istakla bih primjer jedne velike banke koja je prije nekoliko godina imala budžet od milijun kuna koji je nepovratno davala udrugama koje bi provodile korisne projekte.

Naravno, lako je biti socijalno odgovoran kada postoje veliki budžeti, no postoje i primjeri manjih tvrtki koje potpomažu rad dječjih sportskih klubova na način da vlastitim autobusima prevoze djecu na treninge, turnire i slično. Lako je za zaključiti da za biti društveno odgovoran ne trebaju veliki budžeti, nego samo dobra ideja. I neka mala pomoć može pozitivnu utjecati na rad udruge ili kluba.

Društvena odgovornost poduzeća ili tvrtki svakako povlači za sobom i odnose s javnošću – što nam je jedan od ciljeva. No, ako se uključujete u pomoć zajednici ISKLJUČIVO zbog prisustva u medijima, to često zna završiti kontraproduktivno. Kako sam već nekoliko puta istaknula, kreativnost i dobre priče u medijima same, gotovo defaultno, povlače interes medija. Budite oprezni s isticanjem sebe kao dobročinitelja, radije okrenite „priču“ iz perspektive onima koje pomažete.

Dok sam radila u jednoj humanitarnoj udruzi, često smo donirali razne lijekove i aparate bolnicama. U akcije bi se uključivale tvrtke bez obzira na njihovu veličinu i djelatnost jer su željele pomoći, a mnoge od njih radile su to isključivo zbog toga da pomognu i nisu željele biti javno imenovane kao donatori. Iz mojeg iskustva, osobnog i profesionalnog, primijetila sam da će se ljudi i tvrtke lakše i brže uključiti u akciju koja ima konkretan cilj – prisjetite se primjera Ane Rukavine koji je na noge digle cijelu Hrvatsku.

Uključite se lokalno ili globalno, djelujte koliko možete i želite, a rezultati neće izostati.

O toj temi piše moj dragi kolega i prijatelj Saša Jurković koji je jako dobro poznat u poslovnom svijetu. Osobno sam svjedočila u situacijama kada je Saša svojim pristupom znao i najtvrđe pregovarače usmjeriti ka kompromisnom rješenju.

No da ne duljim, evo što Saša ima za reći u situacijama kada pregovarač ima na pameti manipulaciju.

Krećemo od njegove ideje i filozofije te kreiramo vizualni identitet čvrsto se osljanjajući na njih. Nakon što se kreira identitet koji je jasan i kvalitetno komunicira naš brand, krećemo na njegovu „upotrebu“. Bilo da je riječ o izradi oglasa, vizitki, uređivanju poslovnih prostora, poslovnih poklona, slanja press materijala, vizualni identitet postaje važan dio poslovanja u svakom pogledu.

Kada kreiramo objavu za medije, uvijek je važno imati kreiran memorandum – koji obično sadrži logotip, kontakt podatke tvrtke i općeniti „info“ tekst koji bi trebali biti dizajnerski uobličeni u pozadinu objave. Taj memorandum mora biti konstantan prilikom svake objave koje se šalje, budući da se tako stvara prepoznatljivost kod novinara, odnosno ljudi koje ju primaju. Korporativne boje, font i njegova veličina, moto/slogan važni su za jačanje branda zahvaljujući dosljednosti i stalnosti koja se, u ovom slučaju novinarima, prezentira. Ponavljanje vizualnog identiteta važno je za brand jer se on tako jača i više prepoznaje. Sitnice kojima komunicirate s novinarima – pozivi, obavijesti, objave, pozivnice i poslovni pokloni moraju biti korporativno „usklađeni“ jer sve navedeno komunicira vaš brand.

Obratite li pozornost na detalje koji su usklađeni, na svjesnoj i nesvjesnoj razini stvarate poruku i „programirate“ primatelje da vaš brand prepoznaju na osnovi minimalnog broja vizualnih informacija. Možda je malo prenespretna usporedba, ali Pavlovljev eksperiment u kojem je znanstvenik naučio pse da na vizualni podražaj izazivaju čisto fizičke reakcije, na jednoj je razini sličan prepoznavanju branda. Fizička reakcija u ovom slučaju izostaje, no na ovoj ljuskoj razini, događa se prepoznavanje i (u najboljem slučaju) i vezivanje uz brand.

Prisjetite se samo lijepe „rozne“ T-HT grupacije – vidite li neki proizvod o kojem nemate previše informacija i koji je u navedenoj boji, vrlo je logično je da ćete pomisliti da je riječ o nekom njihovom proizvodu. A s obzirom na to i koji novac ulažu u oglašavanje, sigurno nećete pogriješiti

Nakon odluke, važno je na „papir“ staviti sve informacije koje bi navinare mogle zanimati i obličiti informaciju u suvisao tekst/materijal iz kojeg će se moći „zavrtiti“ priča. Ovisno o tome koliko je informacija važna, procijeniti hoćete li prije ili poslije kontaktirati novinara u konkretnom mediju, ali svakako to učinite da biste saznali je li poslani materijal zanimljiv.

Osim što ćete odmah dobiti povratnu informaciju, moći ćete proširiti temu i pomoći novinaru da napravi još bolji posao.  Uostalom, imati ćete i  povratnu informaciju kada će se točno informacija objaviti .
Nakon objave, posao ne završava – potrebne su nove ideje za nove objave.

Koje su faze marketinške kampanje? Kako to funkcionira? Koji su siteovi u Hrvatskoj najučinkovitiji? Odgovore na sva pitanja dat će vam Filip s kojim sam imala sreću raditi na dva radna mjesta. No da ne duljim previše, ostavljam vas da uživate

http://www.filipvisic.com/2009/ucinkovita-marketinska-kampanja-branding/

Davanje izjava dio je posla koji u velikoj mjeri utječe na imidž i zato je važno da ste verbalno i neverbalno usklađeni te ono najvažnije – da ste precizni, suvisli i relevantni.

SVAKAKO:
• Budite nasmiješeni. Mali osmijeh čini čuda. Naravno, ukoliko morate iskomunicirati neku strašnu vijest o nesrećama, otkazima ili bilo kakvim lošim vijestima, budite ozbiljni i profesionalni.
• Budite neupadljivo odjeveni – najbolje poslovno. Važno je da publika čuje ono što želite komunicirati, a ne da ostaneu šoku odvaše odjevne komunikacije.
• Uvježbajte ono što želite reći. Biti će vam lakše.
• Pričajte polako i budite sigurni u sebe. Usotalom, vi ste trenutno najreleavntnija osoba za pričanje o temi, a dokaz za to su novinar i kamerman ispred vas 
• Sugerirajte novinaru neke informacije i detelje o kojima vas nije pitao, možda će mu biti zanimljivi.

NIKAD NEMOJTE:
• Držati ruke u džepovima, jer niste na stadionu nego ispred kamere. Poštujete ljude kojima se obraćate.
• Mahati rukama ili se dirati se po licu tijekom davanja izjava.
• Gledati okolo-naokolo, koncetrirajte se na novinara i prilikom davanja izjave komunicrajte s njim.
• Brzo pričati, guttati riječi i slova. Polako i sugurno recite što želite.
• Davati izajvu nepripremljeni. Zamolite novinara da vam pitanja pošalje unaprijed.
• Koristiti riječi koje nisu u duhu hrvatskog jezika, upotrebljavati jezik ulice ili lokalizme.
• Biti prestrašeni. Većina novinara su profesionalci i pomoći će vam da se opustite prije snimanja. Davanje izjava ne odvija se uživo, tako da imate pravo na pogrešaka koliko god želite.