GOTOVO nevažni.

Sredinom prošle godine,  lanac supermarketa Sainsbury’s dobio je upit trogodišnje djevojčice koju je zanimalo zašto se tiger bread zove upravo tako, a ne nekako drugačije.

Evo pisma:

Logično pitanje malog trogodišnjeg mozga koje je odlučilo zamoliti nekog odraslog da mu pomogne oko pisanja i slanja pisma.  Simpatično, zar ne?

I evo što je Sainsbury’s odgovorio:

Odgovor na ovo pitanje uzeo je maksimalno 5 minuta vremena i 3 funte u iznosu poklon bona, a što je Sainsbury’s dobio time?

• pozitivan imidž kod roditelja djevojčice,  njene bliže i dalje rodbine kojoj je taj potez Sainsbury’sa sigurno bio simpatičan
• pozitivan imidž šire javnosti putem forward mailova i medija
• direktnu prodaju (iako su djevojčici poklonili bon od 3 funte za slatkiše, logično je za očekivati da su roditelji u kupovini potrošili puno veći iznos od toga)
• komunikacija prilagođena djevojčici i jedan ljudski, neslužbeni pristup pokazali su kako i korporativna komunikacija može biti kreativna

Ovaj primjer pokazuje kako je u stavri potrebno jako malo kako biste korisnike svojih proizvoda učinili još zadovoljnijima. A kad su ljudi zadovoljni, pričaju drugima i preporučuju. Pa zašto onda ne bi preporučili vas?

Projekt „Božićna priča“ pokrenut je kako bi se potaknulo prigodno ukrašavanje grada, stvaranje posebnog božićnog ugođaja u središtu grada te širenje božićnog optimizma.

Projekt „Božićna priča“ održava se već treću godinu i potiče kulturu blagdanskog ukrašavanja grada. Projekt je zaslužan za ukrašavanje znamenitosti i ulica grada Zagreba te svojim primjerom potiče sve građane na blagdansko ukrašavanje vlastitih domova. Projekt je pokrenula marketinška agenicja ExAlto.

Takav primjer ukrašavanja kulturnih znamenitosti jedinstven je u svijetu i od iznimne je važnosti za turističku ponudu grada Zagreba. Kao pokrovitelji projekta uključili su se Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba i Coca-Cola HBC Hrvatska te osvijetlili kazalište Komedija. Vrijeme došašća za mnoge je svjetske metropole vrlo važno turističko razdoblje jer se velika pozornost pridaje ukrašavanju grada, kulturnih znamenitosti i ulica. Projekt „Božićna priča“ osmišljen je kako bi se i u Hrvatskoj potaknule tvrtke i pojedinci na blagdansko ukrašavanje grada i isticanje vrijednih turističkih atrakcija u vrijeme došašća.

Posebno treba istaknuti kako ove godine projekt nije ostao na lokalnoj razini za što se pobrinula hotelska kuća Hoteli Baška d.d. koja je donirala sredstva za blagdansko ukrašavanje ulice u Vukovaru.

Kako je bilo na Zrinjevcu pogledajte ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=1MnMkiny70A&feature=channel_video_title

S vama želim podijeliti jednu zanimljivost koja me malo iznenadila, malo nasmijala, a onda i osupnula. Naime, u restoranu gdje svakodnevno ručam, svjedočila sam pripremi prezentacije tvrtke koja prodaje madrace ili kako se danas zovu – „sustavi za spavanje“ (ja volim reći bobu bob, a popu pop, pa ću ostati pri madracima).

Mladić koji je cijelu stvar organizirao vrzmao se po restoranu, postavljao projekcijsko platno, namještao projektor, u jednom je trenutku i s nečim prekrio madrac koji je stajao položen na glavnom stolu.

I dobili smo ovo:

Da. Upravo to.

Izgleda kao odar, odnosno kao lijes prekriven ukrasnom tkaninom.

Pitamo li se što posjetitelji prezentacije doživljavaju na nesvjesnoj razini kada ulaze i bacaju pogled prema stolu? Koje im misli i sjećanja prolaze kroz glavu?

Često kaže da ne postoji druga šansa za popravak prvog dojma. A vežete li svoj prozvod ili njegovu prezentaciju uz nešto što je apriori negativno ili ostavlja negativan dojam, napravili ste lošu stvar za sebe i za svoje poslovanje.

Nisam mogla odoljeti i pitati organizatora zna li na što ovako pokriven stol podsjeća i na moje veliko iznenađenje rekao mi je da zna da prvi dojam može podsjetiti na lijes, no eto, kod njih se prezentacije rade na takav način i nema tu prevelike filozofije.

Slušajte zdrav razum, a ne proceduru.

Svojom idejom odgovornog, pozitivnog i informiranog pristupa roditeljstvu, Čuvarkuća.hr kao tvrtka i kao portal okuplja stručnjake, tvrtke, udruge,  i ostale važne institucije i pojedince svakodnevno pružajući korisnicima informacije važne za siguran i zdrav razvoj djece. Točnije, svaki od navedenih partnera ovog „inovativnog komunikacijskog tržišta“, u obliku  online vodiča informira roditelje o novim programima, proizvodima, praksama koje se temelje na znanstveno i iskustveno provjerenim činjenicama.

„Čuvarkuća je pozitivan odgovor na komunikacijsko stanje u Hrvatskoj i to od same ideje, dizajna, inovativnosti, kreativnosti, pozitivnosti, entuzijazma do vrhunske tehnologije. Tim čine ozbiljni poslovni ljudi koji su svoju stručnost usmjerili upravo u razvoj onoga u što vjeruju – učinkovite ideje koje zaslužuju  pažnju i povjerenje javnosti jer im donose nove vrijednosti!“, istaknula je  Nina Išek Međugorac, idejna začetnica portala.

Funkcionalnost portala temelji se u personaliziranoj, dvosmjernoj komunikaciji s korisnicima. Porukom „Provjereno ljubavlju i iskustvom“ Čuvarkuća.hr poziva roditelje, buduće roditelje, bake, djedove, ujne, tete… da se registriraju jer im daruje osobni vodič kroz roditeljstvo, korisničku stranicu koja ih svakodnevno vodi s informacijama i projektima iz područja zdravlja, prehrane, slobodnog vremena, prava, financija, lifestylea, njege i drugog kroz sve važne razvojne faze, od trudnoće do škole. Svaki registrirani korisnik ima i vlastiti kalendar s važnim datumima i podsjetnicima, kao što su to kod trudnica obvezni liječnički pregledi ili kod djece obvezna cijepljenja. Čuvarkuća je također sigurno mjesto gdje će bliža rodbina i prijatelji dobiti odgovor što kupiti mališanu ili kako razveseliti roditelje i kvalitetno sudjelovati u podizanju njihovog djeteta.

Preporuke su model koji omogućava da na kratak, sažet i izravan način predstavimo sadržaj za korisnike. Također, sastavni dio preporuka su ocjene. Prema kriterijima kao što je sigurnost, razvoj, dostupnost, higijena i slično uredništvo i stručnjaci zajednički ocjenjuju preporuku kako bi korisnici imali transparentan i jasan model ocjenjivanja. Točnije – svaki korisnik može vidjeti i ocjenu, ali i razlog u pozadini te ocjene, što pomaže u odlučivanju. Informacije koje se nalaze na portalu predstavljene su u suradnji s brojnim stručnjacima i partnerima koje je uredništvo pozvalo na suradnju i koji su se spremno odazvali, prepoznavši vrijednost projekta.

Ovu godinu Čuvarkuća posvetila je promicanju nenasilne komunikacije. U suradnji s partnerima, želimo osvijestiti javnost o sve većoj „nasilnoj komunikaciji“ koja počinje već u prvim danima djetetovog života te kroz vlastiti sadržaj predstaviti programe koji mogu biti koristan alat roditeljima da u vlastitom domu počnu stvarati kvalitetnu podlogu za nenasilno društvo.

Malo sam razmišljala trebam li uopće pisati o ovom slučaju jer je tako očit i jasan te nije teško za zaključiti da se ovdje dogodio jedan medijski fail epskih razmjera. Ako pratite hrvatske medije, vjerojatno ste primijetili kako je ovih dana buknula velika priča oko Velebitskog piva, odnosno vlasnika tvornice koji je svojom nesmotrenom izjavom ugrozio svoj brand. Priča je poznata, mladi alternativci udruženi u udrugu organizirali su koncert i zamolili pivovaru Ličanka koja proizvodi Velebitsko pivo, njihovo omiljeno, da im bude sponzor. Zašto je ovaj slučaj digao ovakvu prašinu?

Zbog nerazumijevanja, neprikladne komunikacije, podcjenjivanja vlastite publike i  medija koji su jedva dočekali priču ovakvog tipa.

Naime, gospodin vlasnik pivovare, na upit je odgovorio neprikladno. Da, bio je iskren, ali na iskrenost i stav “što na drumu, to na umu“ zaboravite ako želite ozbiljno poslovati. Homofobna izjava još je malo začinila situaciju.

Što bi se dogodilo kada biste ljudima s kojima surađujete bili u potpunosti iskreni i zaboravili na profesionalno ophođenje? Bilo bi tu mnogo rodbinsko-animalnog općenja zbog npr. kašnjenja plaćanja i loše obavljenih poslova. Jednostavno, takav način ophođenja je nedopustiv ako želite poslovati profesionalno i pozitivno. „Hvala iako je ideja odlična, ne možemo sudjelovati zbog toga i toga i nadam se da ćemo u budućnosti surađivati“ bio bi kratak odgovor nakon kojega bi priča jednostavno završila.

Ali eto, gospodin je odlučio reći to na malo drugačiji način. I što su napravili naši mladi alternativci? Hihotali su se. Pa im je bilo urnebesno smiješno. Pa su možebitno odgovor  proslijedili svojim prijateljima i mic po mic, priča je odjeknula u gotovo svim medijima.

I što se dogodilo?

Bojkot.

Velebitsko pivo slovilo je za kvalitetno pivo kojeg baš nema u svakom kafiću, kojeg imaju samo odabrana mjesta i koje je imalo jedan cool imidž kvalitetnog domaćeg proizvoda.

Nakon ovog odgovora vlasnika, na internetu je buknula prava „pivska“ buna. Ljudi, oni koji vole Velebitsko, ostali su šokirani ovakvim potezom i odlučili ga bojkotirati. Puno negativnog PR-a, rasprave na Twitteru i Facebooku doslovno su u dva dana uništila kul reputaciju koju je Velebitsko pivo imalo među svojim fanovima i koju je stvaralo godinama.

Neki od komentara u medijima bili su i da je i ovakav loš PR u stvari dobar, jer za Velebitsko pivo nije znao veći krug ljudi. Nikako se ne bih složila da je u ovom slučaju loš PR dobar PR.  Ovaj je slučaj jako naštetio brandu i iskreno, baš me zanima hoće li biti neke povratne reakcije da se barem proba ispraviti šteta.

Ne znam zna li vlasnik pivovare tko je njegova publika, odnosno tko su njegovi konzumenti. Ali upravo oni koji su mu se obratili, to su oni od kojih živi. Važno je jako dobro poznavati tko su konzumenti vaših proizvoda i još je važnije da ste realni prilikom njihove identifikacije. Jedno je ono što biste vi željeli, a drugo je što imate. U ovom slučaju, nemate ni to.

Kako je ovaj blog rastao i napredovao, tako su se čitatelji javljali, komentirali i tražili savjete. S brojnima samo odradila neke zajedničke suradnje i na tragu tog, odlučila sam na blogu uvesti neke novosti kako bih ga poboljšala i pružila neke usluge koje dosada nisu bile moguće. U nastavku pročitajte što je novo.

Rubrika „PROMO“

U ovoj ću rubrici objaviti sve PR materijale koji budu dovoljno kvalitetni i reprezentativni za proizvod ili uslugu koju predstavljaju. Cilj ove rubrike je pružiti podršku kolegama koji rade PR, ali i prezentirati dobre primjere PR materijala, kampanja i ideja generalno. Ako se pitate koji su to, proučite malo detaljnije ovaj blog. Primjer kvalitetnog materijala objavljenog na blogu možete pogledati ovdje.

Naravno, svi zainteresirani za ovakav oblik promocije svoji ili tvrtkinih proizvoda nek pošalju PR materijale na e-mail adresu: provokacija.promo@gmail.com s fotografijama u privitku.

Uzimam za pravo bez objašnjenja odbiti sve materijale za koje iz raznih razloga smatram da ne zadovoljavaju osnovne kriterije.

Moje usluge

Za sve vas koji trebate tekstove, ideje, strategiju, a ne znate od kuda i kako krenuti, na raspolaganje stavljam svoje usluge kao konzultant i osoba koja vam može pomoći da posložite svoje usluge ili proizvode. U dosadašnjoj karijeri sudjelovala sam idejno i operativno u brojnim projektima (kako poslovno, tako i privatno) i smatram kako svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći svakome da sa komunikacijske strane kvalitetno posloži svoje poslovanje. Kontakt e-mail adresa za ovakav tip usluga je natasa.martinic@gmail.com.

Javite se, ne budite stranci

Novopokrenuti Idesh!Book  mlađi je brat Idesh.net pokrenutog prije gotovo pet godina, a koji je danas najpopularniji je domaći portal namijenjen muškoj publici kao i svima koji uživaju u tehnologiji, filmu, zabavi i zanimljivostima koje donosi. Širenje Idesh.neta ovoga puta ostvareno je putem digitalnog magazina Idesh!Booka koji u novom formatu predstavlja nešto drugačiji pristup sadržaju i njegovoj pripremi, a posebno prezentaciji i interakciji s čitateljima. iPad tablet uređaj omogućuje stvaranje magazina koji uključuje interaktivne elemente, video i web sadržaje, donoseći u svijet off-line magazina veliku dozu multimedijalnosti, što Idesh!Book magazin uvelike koristi.

Idesh!Book je magazin koji pokriva teme koje se kreću od tehnologije i njezine primjene u svakodnevici, poslu i zabavi, kao i uvijek, puno prostora posvećuje filmu, glazbi, igrama i zabavi općenito, te raznim zanimljivostima. Ukoliko posjećujete na Idesh.net portal, manje-više znate što vas očekuje i na inačici za iPad, s time da vas u Idesh!Booku očekuje sasvim nove i dosad neobjavljene stvari.

Idesh!Book magazin je mjesečnik, besplatan za čitatelje, a može se skinuti u Appleovom Appstoreu ili na službenim stranicama gdje ćete naći i pdf verziju koja se može gledati i čitati na svim platformama i uređajima, od kućnog računala do mobitela. Sljedeći broj Idesh!Book magazina izlazi u rujnu i također će biti besplatan.

U ovom broju Idesh!Booka možete naći:

Novi Ford Focus
Vrli novi svijet bez gotovine
42 gadgeta za ljeto
Ljetne filmske premijere
Top 10 filmskih pirata
Breaking Bad:Koliko ‘loš’ Walter White može postati
Shooteri
Ostavi lovu doma i putuj drukčije

Kad govorim o klasičnim medijima, mislim na tisak, televiziju i radio – medije koji nisu interaktivni, „brzi“ i čijim korištenjem nismo u mogućnosti dalje istražiti informaciju koju su nam osigurali. Internet je (kao medij) jedini koji nam brzo i lako omogućava da informaciju sagledamo iz više različitih izvora, bilo da govorimo o globalnoj ili lokalnoj razini; bilo da govorimo da nam informaciju donosi školovan novinar ili prosječan građanin. Informacije – važne, nevažne, detaljne ili opširne svuda su oko nas i dostupne su nam jednim klikom miša i zato će internet uvijek biti u prednosti pred ostalim medijima – osigurava nam sav sadržaj kao i klasični mediji, a uz to nam daje mogućnost da dalje i istražujemo. Osim što klasični mediji ne mogu ponuditi daljnju interakciju, postaju i mediji kojima se ne vjeruje. Previše interesa političke, komercijalne pa i privatne prirode, doveli su do nepovjerenja građana pa se na njih često gleda kao na pamflete određenih političkih ili komercijalnih struja.

Društvene mreže najbolji su pokazatelj da je mišljenje svakog korisnika važno i da je ono podložno promjeni u bilo kojem smjeru. Kompanije sada mogu konkretno dotaknuti svakoga, pitati ga za mišljenje, iskustva i što je najvažnije – pridobiti ga. To je svojevrsna win-win situacija za obje strane, jer nam (korisnicima) je interent poslužio da dobijemo ono što zapravo zaslužujemo.

Što će se promijeniti u odnosima s javnošću zbog toga što učimo prikupljati informacije na drugi način?

Danas tvrtkama (da bi informirale o svojim proizvodima ili uslugama ) nisu potrebni klasični mediji. Nekad su klasični mediji garantirali doseg do velikog broja ljudi i tada su se tvrtke s time zadovoljavale. (koliko je taj način lova vrabaca sačmaricom uspješan, nekom drugom prilikom). No danas se tržište okreće specijaliziranim skupinama ljudi kojima će prezentirati svoje proizvode i koji će dalje svojim dobrim „word of mouth“ proširiti informaciju o dobrom i kvalitetnom proizvodu.

Nekad je pojavljivanje u medijima dovodilo do interesa javnosti, a danas je interes javnosti taj koji vas dovodi u medije. Upravo zbog toga povlači se pitanje postaje li jedan dio PR-a nepotreban. Ako se sjetimo da je jedan od ciljeva odnosa s javnošću promovirati klijenta/kompaniju raznim vrstama javnosti, što će se dogoditi kada nam za pažnju tih istih javnosti više neće biti potrebni klasični mediji? Hoće li PR (odnosno njegov dio) biti nužan samo za proizvode i usluge koje se teže prodaju ili nisu kvalitetni? Na koji će se način PR modificirati? Hoće li mogućnost svojevrsne sveopće kritike dovesti do poboljšanja proizvoda i usluga generalno govoreći?

Teško je predvidjeti razvoj događaja, no ne treba puno razmišljati da bi se shvatilo da će neki „stari“ način predstavljanja kompanija ili proizvoda morati krenuti u potpuno drugom smjeru i naučiti direktno zadovoljiti krajnjeg korisnika, a ne medij u kojem se plasira, kako to sada biva. Upravo takav način zadovoljavanja forme i savršenog predstavljanja u medijima više neće biti moguć – osim ako naravno niste veliki oglašivač (wrong again) ili imate kvalitetan proizvod ili uslugu (BINGO!). Možda će biti nužno promijeniti putanju poruke koja se prenosi samom korisniku. Ako ćemo se korisnicima obraćati direktno, hoće li nam uopće biti potrebni klasični mediji kao prijenosnik informacije?

Evidentno je da će se dio odnosa s javnošću koji se odnosi na plasiranje informacija korisnicima  morati modificirati i  brzo i drastično. Morat će se pronaći način kako informaciju plasirati direktno korisniku koji će domino efektom informaciju proširiti dalje (potrudite se da je informacija pozitivna ), a ostaje nam vidjeti kako će se i kada to početi događati u značajnijoj mjeri i to ne samo putem društvenih mreža.

Poslužit će vam dobri, stari, BESPLATNI PR.

Kada kažem besplatni, mislim na onaj koji se radi kako bi se s jedne strane promoviralo, a s druge strane pomoglo i informiralo javnost o nekoj temi.  Old school odnosi s javnošću, odnosi s javnošću kakvi bi trebali biti da postoji nezavisno, objektivno novinarstvo.  S tom temom otvorila bih Pandorinu kutiju, pa ću jednostavno stati i vratiti se na temu kako svoj proizvod ili uslugu prezentirati u medijima.

Prvo o čemu morate razmisliti jesu vrline vašeg proizvoda/usluge. Upamtite da to samo po sebi nije dovoljno za medijsko praćenje, jer mediji već odavno ne objavljuju vijesti o tome kako je određeni proizvod najjači/najbolji/najnoviji na tržištu. Ako vaš proizvod/usluga stvarno pomaže ljudima i dobar je, to još uvijek nije dovoljno. Trebate ga staviti u širu sliku – sliku društva, zajednice ili pojedinca. Kako vaš proizvod/usluga pomaže kvalitetu života društva, zajednice ili pojedinca? Kako utječe na, primjerice, promjenu stila života i kako ta promjena utječe na te konkretne osobe? Što dobroga vaš proizvod/usluga donosi nekoj skupini ljudi i po čemu je poseban?

Kad odgovorite na sva ta pitanja i posložite „priču“ u glavi, razmislite o ljudima za koje biste voljeli da dobiju tu informaciju.

Drugo, saznajte koje medije prati ta skupina ljudi i kontaktirajte ih, odnosno kontaktirajte novinare tih medija. Nemojte se bojati novinara, oni su isto tako osobe koje zarađuju svoju plaću i koje su u stalnoj potrazi za novim i zanimljivim vijestima. Nazovite, pronađite one koji prate branšu kojom se bavite, kontaktirajte ih, ukratko im ispričajte „priču“ o svom proizvodu – dajte im što više informacija. Pokušajte se staviti u njihovu perspektivu – perspektivu u kojoj oni žele svojim čitateljima ponuditi nešto novo, zanimljivo i korisno. Pa ako vaš proizvod/usluga mogu biti upravo takvi, na dobrom ste putu.

Treće, pružite novinarima sve informacije o proizvodu/usluge, ali isključivo kad vas oni to zatraže. Nemojte puniti prepune novinarske inboxe vašim promomaterijalima, jer ih oni zbog nedostatka vremena ili zanimanja vjerojatno neće niti pogledati.

Četvrto, ako vas novinar odbije, nemojte to shvatiti osobno. Krenite dalje, obratite se novinarima drugih medija koji isto prati vaša ciljna skupina.

Peto, pratite svoje objave u medijima i vodite evidenciju. Dobro će vam doći prilikom komunikacije s novim klijetima i gradnje branda.

Medikol je u subotnjim dnevnim novinama objavio plaćene oglase veličine cijele stranice u kojima demantira postojeće medijske napise. Iako je u najružičastijoj teoriji ovo relativno neutralna ideja spašavanja ugleda, u praksi se napravilo više štete nego koristi.

Što nije u redu s spomenutim plaćenim oglasom? (Od kuda krenuti?)

1.    U prvom redu  – plaćen je

Ovaj oblik oglašavanja dobar je način promocije ako imate nešto pozitivno i kvalitetno o čemu detaljnije želite obavijestiti javnost. Zakupiti plaćeni oglas u kojem možete napisati što god želite – pa i da i na „plotu piše da je…“ NIJE DOBRA IDEJA ako vas optužuju da ste ugrozili zdravlje pacijenata  i bavili se korupcijom, jer zahvaljujući ovakvom obliku oglašavanja možete pisati što god vas je volja, ali vam ta oznaka „plaćeni oglas“ ruši kredibilitet (plus to što ste nekoliko desetaka tisuća kuna bacili u vjetar).Zakup plaćenog oglasa u ovom slučaju je isto kao da pričate publici o nečemu i pokazujete im fige – nitko neće slušati što pričate, svi će samo gledati u te fige.

2.    Sadržaj teksta

Tko god je pisao tekst na način da ga je grupirao u stupce „Istina“ i „Laž“ nije pretjerano bistar, jer umjesto da se samo demantira i ublaži šteta nanesena (još ne znamo točnim ili ne) medijskim napisima, još je jednom podsjetio čitatelje na sve ono za što se Medikol optužuje. Također, čitateljima se trebalo ponuditi puno više objašnjenja od „To nije točno, Medikol posluje prema standardima“.

3.    Način obraćanja

Ne mogu se oteti dojmu da je cijeli tekst napisan kao neka stara komunistička parola koja jasno, precizno, direktno objašnjavao što jest a što nije. Samo što je u ovom slučaju potrebno puno više informacija od uobičajenih floskula kako se posluje prema zakonu i standardima. U jednom se dijelu teksta javnosti obraća i osnivač Medikol grupe koji u puno rečenica ne kaže ništa jasno, utješno, a definira nastalu situaciju kao zastrašivanje i obmanjivanje hrvatske javnosti te rastakanje hrvatskog privatnog sektora. Pucati na patriotizam u trenutku vrlo teških optužbi, prilično je riskantan potez, pogotovo ako se sjetimo gdje nam se nalazi bivši premijer.

4. Potenciranje medijskih napisa

Okarakterizirati medijske napise u vlastitom plaćenom oglasu kao “Slučaj” Medikol je isto kao da ste napisali “afera” ili “kriminalna radnja” i time potvrdili sve što se piše.

5.    Nema preuzimanja odgovornosti

Niti u jednom trenutku autor teksta ne postavlja pitanje  odgovornosti Medikola i eventualnog preuzimanja krivnje ukoliko se dokažu medijski napisi, a pri tom mislim na činjenicu da je (možda) nepotrebno ozračen velik broj ljudi.

6.    Čovjek iza izrečenog

Mišljenja sam da je u javnost (s puno pametnije izrečenog i u sadržaju i formi) trebala izaći odgovorna osoba sa slikom, ne samo imenom, jer bi se tako dobilo na kredibilitetu.